Alergijske bolesti, kao što su „peludna hunjavica“, astma, alergije na namirnice ili neurodermatitisi rezultat su pretjeranih reakcija određenih imunoloških stanica, a izazvane su neškodljivim tvarima iz okoliša. Nažalost – alergije stvaraju sve veći problem i njihov porast se kreće eksponencijalno.
Zanimljivo je da porast alergija u velikoj mjeri ovisi o načinu života, te životnom prostoru. Na taj se način npr. hunjavica iastma u seoskim sredinama pojavljuje znatno rjeđe nego u razvijenim industrijskim zemljama, koje imaju zapadnjački stil života. Od astme boluje oko 25% ljudi u industrijskim zemljama. Istraživanja u posljednjih 20 godina pokazala su da sastav bakterija koje naseljavaju crijeva uvelike utječu na nastanak alergija.
Alergije – daleko rasprostranjeni fenomen
Alergijska reakcija predstavlja upalnu imunološku reakciju na inače neškodljive strane tvari (alergene) iz okoliša. Najčešći alergeni produkti su grinja, kućne prašine, kućnih životinja (dlaka, slina, epitelne stanice), pelud, pore gljiva, otrovi insekata ili sastavni dijelovi namirnica.
Kod alergičara se zapravo bezazlene tvari pogrešno klasificiraju kao opasne, te se kao posljedica toga stvaraju se povećane količine antitijela, pa dolazi do senzibilizacije tijela. Posljedica ovog prvog kontakta je da on ne dovodi do simptoma ili dovodi do vrlo slabih simptoma. To u medicinskom smislu znači da se određena subpopulacija T-stanica aktivira u imunološkom ustavu, koja opet potiče B-stanice da se diferenciraju u plazmastanice, te da proizvode IgE-antitijela.
Ova antitijela prvo se talože u mastocitima, te ostaju tamo. Kod ponovnog kontakta antitijela s njegovim posebnim alergenom posljedica je izlučivanje tvari, koje prenose informacije (npr. histamin, citokini).
Ove imunološke reakcije dovode do osjetnih neželjenih alergijskih simptoma, kao što je svrbež očiju, nosa, oticanje očnih pojnica, te upala očnih spojnica, oticanje očnih kapaka, oticanje dišnih putova, nastanak sluzi u nosu i plućima, kožni osip, mučnina, proljev, te upale sluznice u probavnom traktu (želučano-crijevnom kanalu).
Uzroci alergije – zašto imunološki sustav daje alarm?
Uzroci alergija su raznovrsni. Postoje znakovi da se povećano nastajanje alergijskih bolesi posljednjih desetljeća, osim genetske sklonosti, može pripisati zapadnjačkom stilu života, koji je često povezan s pretjeranom higijenom u dječjoj dobi („hipoteza, koja se odnosi na higijenu“). Faktori, kao što su čistoća, te trend, koji se odnosi na osnivanje manjih obitelji razlozi su što dječjem imunološkom sustavu nedostaju potrebni partneri za treniranje, da bi dijete naučilo primjereno reagirati. Imunološkim stanicama u imunološkom organu crijevu nedostaju odgovarajući sparing partneri. Osim toga su istraživanja u posljednjih 20 godina pokazala da sastav bakterija kod naseljavanja bakterija u dječjem crijevu utječe na nastanak alergija.
Kao daljnje komponente navode se faktori okoliša, kao što su npr. globalne klimatske promjene (duža sezona leta peludi), pelud, koja je onečišćena ispušnim plinovima u gusto naseljenim i industrijaliziranim područjima (koja na taj način postaje agresivnija), povećana potrošnja industrijskih obrađenih namirnica (konzervansi, dodaci), te masovno korištenje nano-čestica (npr. za obradu metala, te kozmetičku industriju). Djelovanje navedenih faktora potencira nastanak propusnih mjesta u zaštitnim barijerama, a to su koža i sluznica. Prethodno genetsko opterećenje, te interakcija između naših gena i okoline sudjeluju u nastajanju, te stupnju težine alergijskog oboljenja.
https://www.grana.hr/proizvod/crni-kim-ulje-hladno-presano-eko-htq-100-ml
