Ljudi i mikroorganizmi razvijaju svoj suživot već milijune godina – a danas takav oblik simbioze nosi popularan naziv „ljudski mikrobiom”. Mikrobiom je ime za trilijune bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroorganizama koje sadrže naša tijela.
Prema nedavnim procjenama, ljudski mikrobiom sadrži oko 1.000 različitih vrsta mikroorganizama, a svaki od njih ima svoju određenu ulogu u tijelu. Kako bismo održali zdravlje i smanjili rizik od pojave bolesti, od iznimne je važnosti održati ravnotežu mikrobioma, u kojoj niti jedna spomenutih 1.000 vrsta mikroorganizama ne smije nadjačati drugu.
Kako crijevni mikrobiom utječe na zdravlje / životni stil?
Razvijeni mikrobiom ima raznolik utjecaj na naš cijeli organizam, a neke od najvažnijih uloga su:
-probavljanje vlakana – određene vrste bakterija probavljaju vlakna te tako formiraju masne kiseline neophodne za zdravlje crijeva
-sudjelovanje u normalnoj funkciji mozga – istraživanja ukazuju na vezu između mikrobioma i središnjeg živčanog sustava, koji utječe na funkcioniranje mozga
-sudjelovanje u normalnoj funkciji imuniteta – mikrobiom može utjecati na odgovor organizma na infekcije
Crijevni mikrobiom i prehrana
Odabirom određenih namirnica i uvođenjem novih prehrambenih navika možemo povećati broj dobrih bakterija u našim crijevima.
Neki od najvažnijih savjeta za bolje zdravlje mikrobioma su;
– prehrana raznovrsnim namirnicama – od svježih do fermentiranih, birajte različite boje i forme na svom tanjuru i vaša će crijeva zasigurno osjetiti tu raznolikost
– pojačajte prebiotičku i probiotičku hranu u svojoj svakodnevnici – umjesto slatkiša i brze hrane uvrstite u svoj jelovnik prebiotičke namirnice poput banane, zobi, svježeg voća i povrća, te probiotičke namirnice poput domaćeg jogurta, kiselog zelja, sirutke, kiselih domaćih salata i sl.
-probajte ograničiti upotrebu umjetnih sladila, jer ona potiču rast broja određenih “loših” bakterija
Zašto je važno konzumirati cjelovite žitarice?
Cjelozrnate žitarice se prvenstveno bogate vlaknima i korisnim ugljikohidratima poput beta glukana, koji su važni za jačanje imuniteta i zdravlje ukupnog mikrobioma. Nekoliko multicentričnih studija pokazalo je da konzumacija žitarica od cjelovitog zrna za doručak povećava obilje bifidobakterija i laktobacila, kao i specifičnih vrsta bakterija za koje se smatra da imaju korisne učinke, poput Roseburia i Eubacterium rectale.
Jedenje cjelovitih umjesto rafiniranih žitarica značajno snižava ukupni kolesterol, lipoprotein niske gustoće (LDL ili loš) kolesterol, trigliceride i razine inzulina. Zamjena rafiniranih žitarica cjelovitim žitaricama i jedenje najmanje 2 porcije cjelovitih žitarica dnevno može pomoći u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2.
Izbalansirana dijeta bez kvalitetnih cjelozrnatih žitarica može ograničiti unos hranjivih tvari, povećati rizik od zatvora i teško ju je dugoročno održati. Nepotrebno demoniziranje žitarica iz navodnih zdravstvenih razloga također može promicati ortoreksično ponašanje u prehrani.
Želite li uložiti u svoje zdravlje? Ako je odgovor potvrdan potražite vaše ukusne i zdrave namirnice na https://www.grana.hr/ , a brzi energetsko bogati obrok s puno voća i cjelovitih žitarica potražite na https://www.grana.hr/kategorija-proizvoda/pahuljice-i-musli/ .
Veselimo se zajednički novim i zdravim navikama!
Vaša GRANA.HR
