Većina ljudi koji vode računa o zdravlju upoznati su i sa pojmom celijakije, kod koje pšenični protein gluten dovodi do imunološke reakcije koja uzrokuje ozbiljno oštećenje sluznice tankog crijeva.

Određene značajke glutena čine ovaj protein vjerojatnijim kandidatom da će inducirati imunološki odgovor od nekih drugih proteina. Jedna ključna razlika je u tome što je gluten manje podložan razgradnji enzima koji inače probavljaju proteine. Drugi čimbenik je sklonost glutena da se veže na određene proteine u imunološkim stanicama koje normalno otkrivaju patogene (štetni vanjski čimbenici). To dovodi do kaskade događaja koji rezultiraju aktivacijom različitih vrsta imunoloških stanica; drugim riječima, gluten uzrokuje upalu.

Međutim, ove značajke glutena nisu dovoljne da objasne razvoj celijakije. U većini kultura diljem svijeta gotovo svi jedu gluten, ali ne obolijevaju svi od celijakije. Kako se to može objasniti?

Istraživanje je ukazalo na intrigantnu mogućnost da crijevni mikrobiom – one bakterije koje žive u crijevima zdravih ljudi – imaju veliki utjecaj na reakciju osobe na gluten i njihovu mogućnost razvoja celijakije.

Pomagači u crijevima

Istraživanja sve više pokazuju da je mikrobiom vitalni dio ljudskog zdravlja. Zanimljivo je da se bebe rađaju sterilne, što znači da uopće nemaju bakterija u crijevima. Polako dobivaju bakterije iz okoline, a posebno od ljudi oko sebe. Mikrobiom je potpuno razvijen do djetetove treće godine.
Ove crijevne bakterije imaju značajnu ulogu u probavi, ali to nije sve. Također utječu na imunološki sustav osobe koja ih drži. Miševi koji su uzgojeni u sterilnom okruženju i stoga nemaju crijevne bakterije (zvani sterilni miševi) imaju niz problema sa svojim imunološkim sustavom. Ne samo da imaju smanjen broj stanica imunološkog sustava unutar crijeva (koje su važne za zaštitu od infekcija dobivenih kroz crijeva), već sterilni miševi također imaju promjene u imunološkim stanicama koje cirkuliraju u krvi. Postoji smanjen broj imunoloških stanica, a mnoge od tih stanica ne uspijevaju se pravilno razviti i sazrijeti. Ne samo da ovo čini životinju ranjivijom na infekcije; također može dovesti do razvoja autoimunosti, u kojoj imunološki sustav napada vlastite stanice životinje, jer nezrele imunološke stanice možda neće prepoznati razliku između sebe i drugih.

Također je dokazano da crijevne bakterije utječu na odgovor na hranu. Studije su otkrile da su ti miševi bez klica podložniji razvoju alergija na kravlje mlijeko ili kikiriki. (U smislu biokemije i patofiziologije, celijakija nije isto što i alergija na hranu; međutim, to je osjetljivost na hranu koja je posredovana imunološkim sustavom, tako da svakako ima smisla da celijakija može imati neke sličnosti s alergijama na hranu. )

Dakle, mikrobiom ima utjecaj na zdravlje imunološkog sustava. Genetika je još jedan ključni čimbenik u funkciji imunološkog sustava. Istraživanja pokazuju da su oboje važni u razvoju celijakije.

Genetski utjecaji na celijakiju

Dok se ovdje usredotočujemo na mikrobiom, imajte na umu da genetika ima ulogu u razvoju celijakije. Postoji nekoliko genetskih varijacija koje čine pojedinca osjetljivijim na dobivanje celijakije, uključujući određene varijacije u važnim proteinima imunološkog sustava. Svatko tko dobije celijakiju ima određeni oblik humanog leukocitnog antigena (HLA), skupine proteina na površini imunoloških stanica.
Međutim, mnogi ljudi s “pravim” genima za celijakiju nikada ne razviju bolest. To ukazuje da, iako je genetika važna, postoji nešto drugo što se događa u okolini pojedinca što dovodi do toga da određeni ljudi dobiju celijakiju. Točna priroda tih čimbenika predmet je mnogih istraživanja. Uz porast stope celijakije u razvijenom svijetu u posljednjih nekoliko desetljeća, ključno je utvrditi koji čimbenici uzrokuju taj porast.

Mikrobne promjene kod celijakije

Oni pojedinci koji imaju celijakiju imaju nekoliko razlika u svom mikrobiomu u usporedbi s onima koji nemaju tu bolest. Rane studije otkrile su da su oboljeli od celijakije imali povećan broj potencijalno štetnih bakterija i smanjen broj bezopasnih, u usporedbi s onima koji nisu imali tu bolest. Mnoge su studije nakon toga potvrdile ovo otkriće.
Važno je pitanje normalizira li prehrana bez glutena bakterijske profile osoba s celijakijom. Dok striktno bez glutena uzrokuje vraćanje sluznice tankog crijeva, koja je oštećena glutenom kod osoba s celijakijom, u normalnu zdravu strukturu, studije su pomiješane oko pitanja mijenjaju li se bakterije kod osoba s celijakijom kada su na bezglutenskoj dijeti. U nekim studijama one ostaju sličnije bakterijama neliječenih pacijenata s celijakijom nego bakterijama ljudi koji nemaju tu bolest. Međutim, u drugim studijama, oni bolesnici s celijakijom na dijeti bez glutena imaju bakterije sličnije zdravoj kontrolnoj populaciji nego neliječenim pacijentima s celijakijom. Zapravo, u jednoj studiji, stavljanje normalnih kontrola (bez celijakije) na bezglutensku dijetu uzrokovalo je promjene u njihovom bakterijskom profilu. Razlozi za različite nalaze među različitim studijama još nisu jasni.

Što utječe na razvoj mikrobioma?
Razvoj mikrobioma počinje u trenutku rođenja. Iako nije u potpunosti razvijen do treće godine života i podložan je promjenama tijekom života, bakterije koje uđu u gastrointestinalni trakt tijekom prve godine života mogu imati veliki utjecaj na bakterije koje tamo rastu tijekom cijelog životnog vijeka.
Kad su dojenčad rođena vaginalno, dobivaju značajan broj bakterija tijekom prolaska kroz majčinu vaginu. Novorođenčad rođena carskim rezom nije izložena istom okruženju, a nekoliko je studija pokazalo da je carski rez povezan s promijenjenim razvojem crijevnog mikrobioma, koji se sporije razvija i može imati drugačiji sastav. Slično tome, antibiotici mogu značajno promijeniti mikrobiom, a pokazalo se da oni koji primaju antibiotike unutar prve godine života imaju razlike u mikrobiomu u usporedbi s onima koji nisu primali nikakve antibiotike. Prehrana također ima utjecaj na mikrobiom, jer se bakterije hrane hranom koju domaćin jede; bebe koje se hrane majčinim mlijekom i one koje se hrane formulom imaju neke razlike u vrstama bakterija prisutnih u crijevima. To je vjerojatno zbog bakterija koje ulaze putem majčinog mlijeka, kao i čimbenika unutar majčinog mlijeka koje metaboliziraju bakterije, potičući rast određenih vrsta.

Jesu li bakterije uzrok?
Važno ograničenje takvih studija je pitanje uzročnosti. Jesu li promjene u crijevnim mikrobima uzrok celijakije? Ili su posljedica bolesti? (Da stvari budu kompliciranije, obje bi zapravo mogle biti istinite u isto vrijeme.) Iz istraživanja nije nužno jasno da promijenjene crijevne bakterije igraju uzročnu ulogu u celijakiji.
Međutim, postoji razlog za vjerovanje da su bakterije barem djelomično uzrok celijakije. Istraživanja su pokazala da su bakterije u crijevima sposobne potaknuti imunološke stanice da se aktiviraju i stvore upalu; što bi oštetilo sluznicu tankog crijeva i dovelo do simptoma celijakije. Bakterije također utječu na vrste metabolita glutena koji se proizvode u crijevima. To znači da neke vrste bakterija uzrokuju stvaranje više upalnih metabolita, dok druge vrste bakterija dovode do benignijih metabolita glutena. Ove linije istraživanja pokazuju da je vjerojatno da bi mikrobiom mogao biti važan čimbenik u razvoju celijakije, iako nisu konačne.

Što to znači?
Istraživanja pokazuju da su i genetika i mikrobiom važni u razvoju celijakije. Ako želite koristiti rezultate ovog istraživanja u svom životu, vjerojatno se pitate što bi sada moglo biti dostupno.
Dostupan je genetski test koji vam može reći nosite li genetske varijacije povezane s razvojem celijakije. Test traži HLA-DQ2 i DQ8; ako nemate nijednu od ovih varijacija, tada su vaše šanse za razvoj celijakije izuzetno niske. Međutim, upamtite da mnogi ljudi imaju te varijacije i nikada ne dobiju bolest, pa ako ih imate, to ne znači da definitivno imate ili ćete razviti celijakiju.
Iako nitko ne može promijeniti svoju genetiku, možda je moguće promijeniti mikrobiom, potaknuti rast bakterija za koje je manje vjerojatno da će uzrokovati upalu i bolest. To bi se potencijalno moglo postići upotrebom probiotika. Ovi dodaci sadrže određene vrste bakterija koje su se u istraživanjima pokazale kao manje upalne. Ako te “dobre” bakterije mogu kolonizirati crijeva, mogu smanjiti simptome celijakije.

Dok visokokvalitetne velike studije ove vrste liječenja nisu dovršene, postojala je jedna mala multicentrična studija koja je davala probiotike pacijentima s celijakijom. Doživjeli su poboljšanje gastrointestinalnih simptoma bolesti (u usporedbi s pacijentima koji su primali placebo) i smanjenje stvaranja protutijela protiv proteina glutena, što su oba pozitivni znakovi. Nažalost, ti pacijenti nisu pokazali poboljšanje crijevne propusnosti; međutim, rezultati studije su ohrabrujući i trebali bi dovesti do daljnjih istraživanja u ovom području.

Nažalost, budući da su istraživanja u ovom području još uvijek vrlo nova, teško je dati konkretne preporuke o tome kako optimizirati mješavinu bakterija u vašim crijevima. Općenito, konzumacija raznovrsne svježe hrane, uključujući grahorice, voće i povrće, vjerojatno će vašim mikrobima osigurati materijal koji im je potreban za razvoj. Dok čekate na razvoj probiotika koji može liječiti ili spriječiti celijakiju, dobro mjesto za početak je krenuti sa zdravim navikama!

Vaše zdrave navike potražite na ; https://www.grana.hr/

Izvori / znanstvene publikacije;

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5154254/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8053163/
https://www.news-medical.net/health/Effects-of-a-Gluten-Free-Diet-on-the-Gut-Microbiota.aspx
https://cellsciencesystems.com/education/news/gut-microbes-gluten-sensitive/